definicija, vrste, oblici i primjeri (1)

Umjesto uvoda

Pojam #mobbing potječe od engleskih riječi „mob“ – ološ, svjetina, grupa i glagolske inačice „to mob“ – napadati nekoga, nasrnuti u masi, pogrdno ga nazivati. Prva istraživanja o psihičkom zlostavljanju na radnom mjestu započela su osamdesetih godina prošloga stoljeća u Švedskoj, zahvaljujući dugogodišnjem radu sveučilišnog profesora, psihologa i psihijatra Heinza Leymanna, te su rezultirala brojnim definicijama ove (višestruko negativne i ružne) pojave.

Prema operativnoj definiciji tvrdi se: „psihološki teror ili mobbing u radnome okruženju podrazumijeva neprijateljsku i neetičnu komunikaciju izravno i sustavno usmjerenu, od strane jednoga ili više pojedinaca, prema individui koja je zbog mobbinga dovedena u položaj bespomoćnosti i nezaštićenosti te se u tome položaju nalazi zbog nastavka zlostavljačkih aktivnosti“.

Termin „mobbing“ u nas je prvi puta spomenut prije dvadesetak godina, na godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa, zahvaljujući izlaganju psihologinje Andreje Kostelić Martić.

Mobing, konkretnije…

#mobbing je oblik agresije koji se najčešće lako prepoznaje, ali isto tako ponekad može biti skriven. Vrlo je teško nabrojati sve što se može smatrati mobingom, pogotovo zbog promjena u načinu obavljanja rada i novih komunikacijskih tehnologija, ali treba imati na umu da je to način ponašanja u kojem će jedan ili više ponovljenih incidenata pokazati o čemu se zaista radi.

Zakonom je zabranjeno zlostavljanje na radu i u vezi s radom, pri čemu se zlostavljanje definira kao aktivno ili pasivno ponašanje prema radniku ili skupini radnika kod poslodavca koje se ponavlja. Preduvjeti da bi se ponašanje moglo klasificirati kao mobing u smislu Zakona su:

️ ponašanje – koje može biti aktivno ili pasivno – se ponavlja. Pri tome potrebno je voditi računa da jedna loša gesta prema kolegi ne smatra se mobingom, odnosno zlostavljanjem na poslu. U prethodnim postovima naveo sam dužinu i učestalost zlostavljanja na radnom mjestu koje je potrebno za klasifikaciju: da bi se neko ponašanje moglo smatrati mobingom aktivnosti se moraju učestalo ponavljati kroz duže vremensko razdoblje, a to je barem jednom tjedno, tijekom najmanje šest mjeseci.

️ ponašanje usmjereno na povredu dostojanstva zaposlenika – uključuje povredu njegova ugleda, profesionalnog ili osobnog, njegovog integriteta i zdravlja;

️ ponašanje koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršava radne uvjete ili uzrokuje izolaciju zaposlenika od kolega i normalnog radnog okruženja.

Najčešći oblik zlostavljanja zaposlenika je aktivno ponašanje zlostavljača prema zlostavljanom: ogovaranje, klevetanje i vrijeđanje, neutemeljeno kritiziranje vezano uz obavljanje poslovnih aktivnosti, prešućivanje važnih informacija žrtvi, iznenadno prekidanje razgovora kada žrtva uđe u prostoriju, ignoriranje žrtve, itd.

Primjeri mobinga

Neki od konkretnih primjera mobinga uključuju:

  • širenje zlonamjernih glasina, ogovaranja ili podataka koji nisu istiniti
  • isključenje ili socijalna izolacija osobe
  • zastrašivanje
  • podcjenjivanje ili namjerno omalovažavanje onoga što osoba radi
  • izbjegavanje davanja zahtjevnijih poslova bez nekog razloga
  • stalno mijenjanje uputa za rad
  • postavljanje rokova koje je nemoguće ostvariti
  • zadržavanje informacija ili namjerno davanje krivih informacija
  • zbijanje šala koje su uvredljive
  • miješanje u privatnost osobe dosađivanjem, nadziranjem ili praćenjem
  • dodjeljivanje posla i obaveza koje jedna osoba nije u stanju obaviti (kako bi se stvorio dodatni pritisak i osjećaj nesposobnosti)
  • nedodjeljivanje posla kako bi se osoba osjećala beskorisno
  • vikanje ili upotreba nepristojnih riječi
  • stalno i uporno kritiziranje
  • podcjenjivanje stavova i mišljenja
  • sprječavanje napredovanja, stručnog usavršavanja, odlaska na odmor
  • nezasluženo kažnjavanje
  • uzimanje osobnih stvari ili radne opreme.
  • fizičko zlostavljanje ili prijetnja zlostavljanjem

Dva karakteristična oblika mobinga

Osim navedenih primjera, često se javljaju i karakteristični oblici mobinga:

️ Mobing „praznog stola“: žrtvama se ne delegiraju radni zadaci ili im se uskraćuju sredstva potrebna za rad, čime im se obesmišljava ostanak na radnom mjestu ili im se dodjeljuju radni zadaci znatno ispod njihove profesionalne razine.

️ Mobing „punog stola“: žrtve su u ovom slučaju preopterećene radnim zadacima koji se ne najavljuju na vrijeme ili često mijenjaju, tjera ih se na poslove koji štete njihovom zdravlju ili su van njihove stručnosti i opisa radnog mjesta, ne smiju koristiti godišnji odmor, pauzu nakon svakog radnog dana, pa čak i pauzu za ručak.

Ako niste sigurni može li se izjava ili postupak smatrati mobingom koristite test „razumne osobe“; odgovorite na pitanje da li bi većina koje poznajete takav postupak ili izjavu smatrala neprihvatljivom?

Vrste mobinga

U literaturi moguće je razlikovati četiri vrste mobinga:

  1. Vertikalni mobbing – nadređeni zlostavljaju podređene.
  2. Obrnuti mobbing (obrnuti ili inverzni vertikalni mobbing) – podređeni zlostavljaju nadređene. I to je itekako moguće!
  3. Horizontalni mobbing – zlostavljanje potječe od osoba iz radnog okruženja koje se nalaze u istoj hijerarhijskoj razini u tvrtki (nisu ni nadređeni, niti podređeni zlostavljanoj radnici ili radniku)
  4. Strateški mobbing – upravljački tim tvrtke sustavno se fokusira na psihičko zlostavljanje radnica/radnika koji su ocijenjeni kao nepoželjan ili nepotreban dio radne snage

Osim ovoga, osobno bih dodao i petu vrstu mobinga: vanjski mobing. To su slučajevi kad osobe van tvrtke (npr. vanjski konzultanti ili savjetnici) svojevoljno sudjeluju u mobingu zaposlenika tvrtke.

Važno je naglasiti da zlostavljači mogu biti osobe oba spola, kao i njihove žrtve. Također, zlostavljači mogu biti mlađi, jednake dobi ili stariji od žrtava i bilo koje razine naobrazbe ili akademskog stupnja spram žrtava.

Što napraviti ako imate opravdane sumnje da ste žrtva mobinga?

Ako uočite iznenadne i negativne promjene u vašem okruženju, npr. u ponašanju vaših kolega na poslu, promjenu njihovog rječnika i stava prema vama, vrsti i učestalosti vaših zadataka, manjku ili čak istinosti informacija koje dobivate od suradnika, odmah počnite voditi dnevnik i bilježite sljedeće:

  • datum, vrijeme i događaj sa što je moguće više detalja
  • imena svjedoka
  • ishod događaja

Mobingom se smatra ne samo incident već i broj, učestalost i naročito namjera zlostavljanja.

Čuvajte kopije pisama, e-mailova, faksova i poruka koje dobivate od osobe koja vas maltretira.

Ne zaboravite: službeni mail je dokaz jednak pisanom dokumentu

Što prvo napraviti ako ste žrtva mobinga?

Ako ste zaista žrtva mobinga, diskriminacije ili se na vama provodi bilo koji oblik zlostavljanja odmah i odlučno recite osobi da njegovo/njezino ponašanje nije za vas prihvatljivo i da smjesta prestane.

To možete učiniti u prisustvu druge osobe, nadređenog ili, ako postoji, predstavnika sindikata.

Izvijestite o zlostavljanju nadređenu osobu ili osobu koja je za to zadužena u skladu s Kolektivnim ugovorom i Zakonom. Obratite se Odboru zaštite na radu u poduzeću ili ustanovi (obaveza postojanja za poduzeća s 50 i više zaposlenih). Ako je potrebno, obratite se i glavnom direktoru, upravitelju ili ravnatelju.

Izvan poduzeća obavijestite liječnika medicine rada s kojim vaš poslodavac ima ugovor za pružanje usluga specifične zdravstvene zaštite. Ukoliko takvog ugovora nema ili ne znate tko je taj liječnik, obratite se svom izabranom liječniku opće ili obiteljske medicine.

Ne vraćajte istom mjerom jer tako nećete dokazati da vi niste zlostavljač već zlostavljana osoba, te možete dovesti u nedoumicu osobe kojima ste se obratili za pomoć.

Nastaviti će se u sljedećem članku…

Napomena: Ovaj članak je nastavak prethodna dva posta (Post 1, Post 2) o temi #mobbing i u odnosu na njih sadržava dodatne informacije. Za cjeloviti pregled teme potrebno je prvo pročitati postove, pa nakon toga ovaj članak.

Source

Leave a Comment